top of page
Writer's pictureVelimir Srića

Glavni problem nije virus, nego kriza vodstva

Vođama se više ne vjeruje. Posebno je malo povjerenja u političare, medije i poslovne ljude, a to je rezultat rastućeg nezadovoljstva većine ljudi stanjem stvari. Unatoč brojnim tehnološkim inovacijama, naši se vođe ne znaju nositi s gorućim pitanjima zdravstvenih kriza, političke nestabilnosti, usporenim gospodarskim rastom, siromaštvom, nepravdom, međunarodnim terorizmom, globalnim zatopljenjem ili depresijom. Koronavirus je samo dodatni povod za shvaćanje da se još nikad nismo suočili s tako dubokim problemima, a istovremeno imali tako nisku razinu razumijevanja opsega i dosega tih problema.

Istodobno, znanstveno-tehnološki napredak daje nam mogućnost da ostvarimo sve što poželimo. No pritom često gađamo pogrešne ciljeve, vjerujemo u krive ideje i slijedimo istu smrtonosnu rutinu iz prošlosti. Izvor nevolja je u vrijednostima i uvjerenjima. Kao što bi rekao Albert Einstein, problem ne možemo riješiti istim mišljenjem koje smo koristili kad smo ga stvorili. Način mišljenja i vrijednosti koji su nas doveli u sadašnje stanje moraju se promijeniti, želimo li ostvariti istinski napredak. Dakle, glavni je izvor problema postojeći način mišljenja. Oko nas ima previše gluposti koje nitko ne dovodi u pitanje jer smo, i kao pojedinci i kao institucije, zarobljenici starih ekonomskih, društvenih i političkih vrijednosti, utemeljenih na istinama koje smatramo očitim, a koje već odavno ne vrijede. Naime, ljudi sve rade u skladu s idejama koje ih pokreću. Što se događa kad nas na akciju pobuđuju pogrešne “istine” i lažni mitovi? Rezultat je neuspjeh, razbijeni svijet, kriza demokracije, tržišne ekonomije, morala i etike, kulture, zdravlja, obrazovanja i ekologije. Sve se to jasno vidi u krizi koja se upravo odmotava oko nas.


Tko će nas iz nje izvesti? Bolje vođe. Zato svi koji želimo, ili trebamo, biti rukovoditelji, moramo propitati svoje vrijednosti i pokušati se riješiti pogrešnih pristupa. Moramo se zapitati jesu li stare navike i prakse na našu korist ili na opću štetu. Također, moramo propitati osobne prioritete, smisao života, rada i djelovanja. Moramo bolje sagledati potrebnu ravnotežu između osobnih sloboda i ograničenja koja nameće opći interes. Moramo, također, usporediti kako probleme u kriznim situacijama rješavaju razne organizacije i pojedinci i iz toga izvući pouke za brže i temeljitije promjene koje nas čekaju u post-Covid svijetu.

Comments


bottom of page