Jeste li za putovanje vremeplovom u Hrvatsku 2030?


Zamislite da ste sjeli u vremeplov i upravo posjećujete Hrvatsku kakva bi mogla biti u budućnosti. Godina je 2030. Uspješna marketinška kampanja prezentiranja zemlje kao pionira biodigitalnog turizma učinila nas je najinteresantnijim odredištem novog stila života temeljenog na zdravlju i digitalnim tehnologijama, povećala interes za našom organskom hranom, maslinovim uljem, sanatorijima i zdravstvenim hotelima jednako kao i za Rimčevim električnim prometalima i Infobipovom digitalnom infrastrukturom.


U deset godina sagrađene su kaskadne retencije na Savi kod Zagreba. Sa četiri brane i hidroelektrane od Bregane do Prečkog grad je dobio reguliranu rijeku, besplatnu struju za javnu rasvjetu, četiri rekreacijska jezera veća od Jaruna i nepoplavljivu građevinsku zonu uz Savu s najljepšim pogledom te bogatom infrastrukturom muzeja i igrališta za djecu. Sada Zagreb na rijeci ima čak tri marine, a Gornji je grad postao depolitizirano turističko središte s mnoštvom restorana, noćnih klubova i turističkih sadržaja jer su državne institucije preseljene u za to preuređene i nadograđene prostore sveučilišne bolnice na Laništu.


Dubrovnik je postao politički i obrazovni centar jugoistočne Europe sa snažnim međunarodnim sveučilištem i regionalnim centrima EU, UN i NATO za ekologiju, ljudska prava, diplomaciju i vojnu strategiju. Hrvatsko zagorje otvorilo je brdsku cestu za bicikle, konje i kočije kojom brojni europski turisti putuju od dvorca do dvorca, tragovima srednjeg vijeka. Dvorci su preuređeni u hotele i zabavne parkove, organizirajući posjetiteljima edukaciju, kongresni turizam i zdravstvene usluge. Bivši vojni objekti uz Jadran postali su campusi vodećih svjetskih sveučilišta u kojima se odvijaju ljetni digitalni obrazovni programi, kombinirani s međunarodnim sportskim igrama od jedriličarstva i vaterpola do mačevanja i golfa.


U suradnji s njemačkim investitorima na ličkoj je visoravni otvoren ogromni zabavni park „Tragovima Winetoua“ koji nudi turizam planinskog zraka, ličke hrane, rafting i istraživanje prirode. Hrvatska je uspješno realizirala projekt Otoci znanja koji je obuhvatio Veliki Brijun (Europski centar Nobelovaca), Prvić (Svjetska poduzetnička akademija), Koločep (Centar genetičkog inženjeringa) i Susak (Međunarodni etnološki institut).


Hrvatski restorani postali su poligon testiranja i korištenja robota kuhara i srodnih proizvoda umjetne inteligencije. Hrvatske škole i mediji svijetom šire lifestyle temeljen na sigurnosti („svuda možemo šetati noću“), opuštenosti („uvijek ima vremena za kavicu“), mediteranskoj prehrani („masline i ribe vas čine stogodišnjacima“), digitalnoj umjerenosti („skini se s mobilnih uređaja“), poduzetništvu („ne čekaj državu, pokreni svoj biznis“) i pravednosti („ništa preko veze“). Jadranom od Istre preko Kornata do Dubrovnika, osim jahti i brodica plove Kruzeri-sveučilišta sa studentima iz cijelog svijeta koji na licu mjesta uče što je biodigitalni turizam i doživljavaju opisani lifestyle koji je postao svjetski trend.


Mislite li da je sve ovo nemogući san? Pogledajte za početak Irsku, Singapur ili Dubai. Ako su takve države mogle iznjedriti dramatične promjene u svega par desetljeća, zašto ne bi mogli i mi? Ključne su pretpostavke takve Hrvatske otvaranje naših resursa svjetskom kapitalu koji vapi za pametnim projektima, zatim poticanje poduzetničke klime i stvaranje uvjeta da javno-privatno partnerstvo pokrene naše bogate i atraktivne resurse. Privlačenjem ulagača sve postaje moguće. No ključni korak prema ovakvoj mogućoj budućnosti je novo brendiranje Hrvatske kao države i njeno drukčije strateško komuniciranje prema svijetu.


Nedavno objavljena knjiga Bože Skoke, pod naslovom „Strateško komuniciranje država“, s podnaslovom „Javna diplomacija – Brendiranje država i nacija – Međunarodni odnosi s javnošću“ odlično je polazište za opisano razmišljanje o nama i našoj mogućoj budućnosti. O toj sam knjizi pisao u Globusu i moj tekst možete pogledati na ovom. LINKU .

343 views0 comments