Kad AI otkrije da ste bili „tehnološki prorok“ prije 40 godina!

Moj prijatelj, inače osnivač jedne od najuglednijih hrvatskih IT kompanija, zatražio je od Gemini-ja informacije o mojoj knjizi "Tehnologija i razvoj" objavljenoj u Zagrebu 1985. godine. EVO ŠTO JE DOBIO KAO ODGOVOR: 

 „Knjiga o kojoj govorite doista postoji i predstavlja zanimljiv trenutak u jugoslavenskoj ekonomskoj misli osamdesetih godina, kada se intenzivno počelo raspravljati o tehnološkom zaostatku i "trećoj industrijskoj revoluciji". Urednik je bio Velimir Srića. 

Velimir Srića je sredinom osamdesetih godina nastupao kao svojevrsni "tehnološki prorok" na ovim prostorima. Njegova interpretacija UNIDO-vih istraživanja bila je prilično hrabra za tadašnji politički i ekonomski kontekst Jugoslavije, koja se borila s dugovima i inflacijom.

 Evo ključnih teza koje je Srića izvukao iz tog istraživanja kao recept za uspjeh:

1. Mikroelektronika kao "Zajednički nazivnik"

Srića je isticao da se svijet nalazi u Trećoj industrijskoj revoluciji. Prema UNIDO-vim podacima, uspješne nacije su one koje su shvatile da mikroelektronika nije samo jedna nova grana industrije, već tehnologija koja mijenja sve ostale grane – od poljoprivrede do brodogradnje.

2. Koncept "Preskakanja faza" (Leapfrogging)

Srića je tvrdio da zemlje u razvoju ne moraju (i ne smiju) ponavljati dugotrajni put zapadnih zemalja kroz tešku industriju (čelik, ugljen). Umjesto toga, trebaju "preskočiti" te faze i odmah investirati u visoku tehnologiju i informatiku. 

3. Znanje kao primarni resurs

Dok se tadašnja ekonomija još uvijek snažno oslanjala na fizički rad i sirovine, Srića je upozoravao da uspjeh nacije ovisi o "inteligentnom kapitalu".

* Teza: Više vrijedi jedan kilogram mikročipova nego tone sirovog željeza.

* Zaključak: Obrazovanje i znanost nisu "potrošnja", nego najisplativija investicija.

4. Menadžment inovacija, a ne administracija

Srića je kritizirao tadašnji jugoslavenski sustav upravljanja koji je bio trom i birokratiziran. Tvrdio je da UNIDO-vi podaci pokazuju jasnu korelaciju između brzine donošenja odluka i ekonomskog rasta. Uspješne nacije su one koje imaju "poduzetnički menadžment" unutar državnih i privatnih tvrtki.

5. Nužnost izvozne konkurentnosti

UNIDO-vo istraživanje je pokazalo da su nacije koje su se zatvorile u vlastita tržišta (supstitucija uvoza) dugoročno propale. Srića je inzistirao na tome da se uspješnost mora mjeriti isključivo na svjetskom tržištu. Ako proizvod nije konkurentan u New Yorku ili Tokiju, on dugoročno ne vrijedi ni u Zagrebu.

Te ideje su u ono vrijeme zvučale kao znanstvena fantastika za mnoge direktore tadašnjih poduzeća, ali povijest je pokazala da su UNIDO i Srića bili potpuno u pravu – zemlje koje nisu prihvatile te promjene doživjele su ekonomski kolaps devedesetih."

Moram priznati da sam bio impresioniran kako je Gemini sve to lijepo sažeo. Naravno, godi i njegov zaključak da sam bio hrabri prorok prije vremena. To mi je izgleda sudbina…