Vođa - organizator i dezorganizator

Sredinom svibnja 2007. godine , bio sam domaćin Jacku Welchu, odavno proglašenom jednim od najboljih menadžera 20. stoljeća. On je u General Electricu, na čijem je čelu bio punih 20 godina, pokazao da svaki menadžer u načelu ima dva glavna zadatka.
Prvi je objasniti svojem timu sadašnjost, odgovoriti na pitanje gdje smo, s kojim se problemima suočavamo i kako ih valja rješavati. Drugi zadatak vođe nadovezuje se na to. Lider mora članovima tima iznijeti svoju viziju budućnosti koja može značiti drastični odmak od te sadašnjosti. Dakle, dobar vođa treba naizmjence biti organizator i dezorganizator svojeg sustava. S jedne strane on brine o tome da sve funkcionira kako treba, a s druge strane zadatak mu je uvoditi stalne promjene koje će postojeći sustav i njegovu organizaciju permanentno mijenjati.

Većina vođa istinski vjeruje u činjenicu da se svaki sustav mora mijenjati i da jedino stalnim promjenama možemo osigurati opstanak i dugoročni razvoj. No dok još radi, stari sustav mora biti maksimalno efikasan. Ne možemo ga uništiti prije nego što smo osmislili i stvorili novi koji će ga zamijeniti. Upravljanje svakim sustavom sastoji se, dakle, od dva sukobljena zadatka: ovladavanje sadašnjošću i kreiranje budućnosti.

Ovladati sadašnjošću znači kvalitetno, efikasno i djelotvorno upravljati postojećim procesima u organizaciji. Iako ćemo svaki sustav s vremenom morati mijenjati, u međuvremenu, dok se promjena ne dogodi, želimo da djeluje što efikasnije, profitabilnije i uspješnije. Zato uvijek valja razviti dvije vrste pristupa poslu ili dvije strategije: Prvu čiji je zadatak osigurati optimalno upravljanje postojećim sustavom i drugu čiji je zadatak razoriti postojeći sustav i uvesti novi, bolji sustav.

Da bi ovladao sadašnjošću vođa mora biti organizator. Da bi ovladao budućnošću, vođa mora biti dezorganizator. Ponekad je nemoguće obje uloge naći u istoj osobi. Zato se u mnogim poduzećima jedan menadžer bavi održavanjem, razvojem i optimizacijom postojećeg sustava i njegovih procesa, a drugi menadžer priprema razvoj novih proizvoda, novog sustava i novih procesa koji će postojeće ukinuti i .

Efikasno upravljanje postojećim sustavom polazi od jasnog razumijevanja uzroka sadašnjeg uspjeha. Prepoznajući postojeće šanse i prigode, nastojimo djelotvorno iskoristiti raspoložive resurse za rješavanje aktualnih problema i definiranje prioriteta. S druge strane, efikasno upravljanje budućnošću polazi od destrukcije postojećeg i traženja vizije na kojoj će se temeljiti sutrašnji uspjeh. Umjesto produbljivanja današnjih, valja se usmjeriti na stvaranje sutrašnjih razvojnih prednosti i pripremanje potrebnih organizacijskih promjena.

Dobar vođa morao bi biti u stanju prepoznati koja od ove dvije uloge u određenom trenutku razvoja sustava ima prioritet. Ako ju sam ne može dobro odigrati, mora naći adekvatnu podršku. Iz primjera GE koji je Welch zatekao s tržišnom vrijednošću od 13 milijardi dolara, a ostavio dva desetljeća kasnije s vrijednošću od preko 500 milijardi dolara, poneki vođa može sjajno odigrati oba zadatka. No najčešće, ulazak u novi razvojni ciklus često zahtijeva promjenu vođe, ponekad i cijelog menadžerskog tima.

Paradoksalno je ali istinito: želimo li biti dugoročno uspješni, moramo sustav organizirati kao da će trajati vječno, a nakon toga ga ubrzo moramo dezorganizirati i zamijeniti novim, boljim sustavom.
VRH STRANICE