vizija

Tko nam je kriv?

Tko nam je kriv?
Hrvatskom ovih dana povremeno izbijaju prosvjedi. Kurikularna reforma, krediti u Švicarcima, skupi lijekovi za djecu, deložacije sirotinje, otočani protiv koncesija, taksisti protiv Ubera… Možda uskoro naiđu protesti sitnih dobavljača protiv Agrokora, sveopćeg pučanstva protiv porodice Todorić, mase građana protiv korumpiranih političara ili nezadovoljnih radnika protiv poslodavaca koji ne plaćaju obavljeni rad….

Intervju za Glas Slavonije: Društvo smo s previše negativnih emocija

Intervju za Glas Slavonije: Društvo smo s previše negativnih emocija
Iz Vašeg iskustva, iz praćenja širih ekonomskih, društvenih i političkih zbivanja, kako biste ocijenili hrvatsko društvo kada je riječ o optimizmu i pesimizmu nacije?

Istraživanja govore da smo mi pesimistična nacija, a to možete zaključiti i slušajući ljude u obitelji, na poslu, ili u kafiću, kad raspravljaju o gospodarskoj ili političkoj situaciji. Prosječni stanovnik Hrvatske na svijet gleda s negativne strane i to je zabrinjavajuća činjenica. Naime, pesimizam je jedan od najopasnijih otrova svake kulture. Negativno rađa negativno, strah i sumnja koče aktivnost i proizvode stres koji vodi agresiji.

Intervju za Glas Slavonije: Ne da nam se učiti, ne da nam se raditi, prožela nas je kultura divljenja instant zvijezdama!

Intervju za Glas Slavonije: Ne da nam se učiti, ne da nam se raditi, prožela nas je kultura divljenja instant zvijezdama!
O Hrvatskoj jučer, danas i sutra, razvoju i zastoju u razvoju društva, poveznicama s identitetom i metalitetom, individualizmu ili zajedništvu, propuštenim šansama i izglednim mogućnostima da se stanje popravi, razgovarali smo s dr. Velimirom Srićom, sveučilišnim profesorom u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Bogatstvo ili sreća?

Bogatstvo ili sreća?
Ovih se dana u švicarskom Davosu, kao i svake godine, sastaju svjetski lideri na Globalom gospodarskom forumu (World Economic Forum). Tom se prigodom objavljuje Izvješće koje sadrži listu zemalja rangiranu prema konkurentnosti, odnosno sposobnosti da ostvaruju gospodarski rast i razvoj. Izvješće uspoređuje zemlje, svrstane u tri skupine: (1) gospodarstva temeljena na resursima (Factor-driven Economies); (2) gospodarstva pokretana efikasnošću (Efficiency-driven Economies) i (3) gospodarstva temeljena na inovacijama (Innovation-driven Economies). Hrvatska se nalazi na pola puta između zadnje dvije kategorije. Osobno vjerujem da će budućnost afirmirati četvrti put: gospodarstva usmjerena na održivi rast i sreću stanovništva (Sustainability-and-happiness-driven Economies).
VRH STRANICE