Bogatstvo ili sreća?

Bogatstvo ili sreća?
Ovih se dana u švicarskom Davosu, kao i svake godine, sastaju svjetski lideri na Globalom gospodarskom forumu (World Economic Forum). Tom se prigodom objavljuje Izvješće koje sadrži listu zemalja rangiranu prema konkurentnosti, odnosno sposobnosti da ostvaruju gospodarski rast i razvoj. Izvješće uspoređuje zemlje, svrstane u tri skupine: (1) gospodarstva temeljena na resursima (Factor-driven Economies); (2) gospodarstva pokretana efikasnošću (Efficiency-driven Economies) i (3) gospodarstva temeljena na inovacijama (Innovation-driven Economies). Hrvatska se nalazi na pola puta između zadnje dvije kategorije. Osobno vjerujem da će budućnost afirmirati četvrti put: gospodarstva usmjerena na održivi rast i sreću stanovništva (Sustainability-and-happiness-driven Economies).
Razmislimo o tome što je važnije u životu građana neke države? Ostvarivati rast, dobit i visoku razinu BDP po glavi stanovnika ili imati sretno i zadovoljno stanovništvo? BDP mjeri samo to koliko i kako smo trošili, a ne kako smo se pritom osjećali. Umjesto mjerenja koliko ljudi stvaraju i troše, ne bismo li trebali mjeriti koliko su sretni i zadovoljni svojim životom i djelovanjem? Dakle, umjesto rasta bruto domaćeg proizvoda ili kupovne moći, napredak valja definirati kao povećanje sreće i smanjivanje siromaštva. Neke države, poput Butana, već su odbacile BDP kao mjerilo uspjeha, dok je Dubai prošle godine osnovao Ministarstvo sreće. Ujedinjeni narodi od 2012. objavljuju „Happiness Report“ u kojem pokušavaju afirmirati novi pogled na mjerenje uspjeha. Prema njegovim rezultatima, u Hrvatskoj zadnjih pet godina osjećaj sreće opada. Sa 62. mjesta među 158 zemalja svijeta spustili smo se na 78. poziciju. Konkretno, „indeks sreće“ uzima u obzir kupovnu moć, osjećaj podrške koju pojedinac ima u društvu, očekivani vijek trajanja zdravog života, slobodu u donošenju osobnih životnih odluka, stupanj darežljivosti okoline i stupanj korumpiranosti. Glavni problem manjka sreće filozofi vide u pobjedi vrijednosti potrošačkog društva. Najkraće rečeno, nekad smo stvari trošili, a ljude voljeli, danas je obrnuto!

VRH STRANICE